U raspravi nakon prezentacije otvorena su pitanja o razini dostupnosti servisa primatelja elektroničkih računa, mogućnostima odbijanja eRačuna, mehanizmima zaštite sigurnosti sustava i upravljanja certifikatima
Elektroničko fakturiranje je razmjena elektroničkog dokumenta fakture između dobavljača i kupca.
Elektronički račun (eRačun) je račun koji je izdan, poslan i primljen u formatu strukturiranih podataka koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu
Strukturirana elektronička faktura sadrži podatke dobavljača u strojno čitljivom formatu koji se mogu automatski uvesti u kupčev sustav plaćanja (AP) bez potrebe za ručnim unosom.
eRačuni ne uključuju vizualnu prezentaciju podataka fakture iako se mogu privremeno prikazati tijekom obrade ili prenijeti u vizualne formate.
eRačuni nisu:
– nestrukturirani podaci o fakturama izdani u PDF ili Word formatima
-slike faktura kao što su JPG ili TIFF
-nestrukturirane HTML fakture na web stranici ili u e-pošti
– OCR (Skenirane papirnate fakture)
– papirnati računi koji se šalju, poput slika, putem fax uređaja.
Korištenje eRačuna zahtijeva dvije ključne funkcije:
– eRačun je potrebno izraditi s ispravnom strukturom
– eRačun je potrebno prenijeti iz sustava prodavatelja u sustav kupca.
Arhiviranje
Zakon o računovodstvu, članak 10., isprave se moraju čuvati kao izvorni dokument.
Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona, članak. 23.
… ako se elektronički zapis pretvara u papirnati oblik – mora se osigurati vjerodostojnost podrijetla.
Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza
Zakon o izdavanju i fiskalizaciji elektroničkog računa u poslovanju poreznih obveznika
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Zakon o deviznom poslovanju
prilagoditi režim deviznog poslovanja rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
prilagoditi uvjete poslovanja ovlaštenih mjenjača nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
mjenjači će dobiti svoj Zakon, a ne više podzakonske akte HNB-a
poslovanje ovlaštenih mjenjača mijenja se na način da oni više neće biti u obvezi sklapati ugovore o obavljanju mjenjačkih poslova s poslovnim bankama, poslovne banke više neće morati obavljati nadzor poslovanja ovlaštenih mjenjača na mjenjačkom mjestu, te će ovlaštenim mjenjačima biti dopušten prihvat platnih kartica u mjenjačkom poslovanju
kod prijenosa gotovine preko državne granice mijenja se tijelo nadležno za provedbu prekršajnog postupka u prvom stupnju – Carinska uprava umjesto Financijskog inspektorata
Zakon o provjeri izravnih stranih ulaganja
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
pristup javnosti informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u središnjim nacionalnim registrima
presudom Suda Europske unije u spojenim predmetima C-37/20 i C-601/20 WM i Sovim SA / Luxembourg Business Registers poništena javnost podataka,
propisati pristup informacijama samo osobama ili organizaciji s legitimnim interesom
Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu
osigurati mogućnost otvaranja osnovnog računa u širem krugu kreditnih institucija
osigurati informiranost potrošača o mogućnosti korištenja osnovnog računa, i to na jasan i transparentan način
predložit će se uvođenje obveze kreditnim institucijama da potrošaču bez naknade pružaju značajan dio usluga povezanih s osnovnim računom, te obveza obavještavanja potrošača o mogućnosti prelaska na osnovni račun
Zakon o reviziji
Zakon o porezu na dobit
Zakon o Financijskoj agenciji
unaprijediti prani okvir u kojem djeluje Agencija
Agencija obavlja poslove informatičko-tehnološke podrške u radu sustava državne riznice, sustava prikupljanja javnih prihoda, podrške Središnjem registru osiguranika te podrške drugim registrima osiguranika, kao i poslove prikupljanja, obrade, objave i dostave podataka iz različitih izvora
Agencija obavlja statistiku financijskih tokova evidentiranih kod ovlaštenih organizacija, izrađuje analize, bonitetne i druge informacije i prikuplja, priprema i objedinjuje podatke o poslovnim subjektima te vodi odgovarajuće registre za potrebe države i drugih subjekata
Agencija obavlja komercijalne djelatnosti kao što su: usluge u ime i za račun komercijalnog bankarstva, distribucije i obrade gotovine u ime Hrvatske narodne banke, vodi sustave za međubankovne obračune (NKS), vodi nacionalni sustav za izdavanje javnih ključeva – Registar digitalnih certifikata (RDC) te operativno vodi druge javne i komercijalne registre
zbog brojnih navedenih poslova koje Agencija obavlja na temelju javnih ovlasti odnosno za državu cilj je unaprijediti i povećati podršku Agencije državi
Ministarstvo financija, Porezna uprava je nositelj projekta Fiskalizacija 2.0 – Implementacija sustava za bezgotovinsko plaćanje putem eRačuna s integriranom e-arhivom te naprednog online knjigovodstva u sustavu PDV-a.
U okviru projekta Fiskalizacija 2.0 bit će omogućena
Cilj Projekta Fiskalizacija 2.0. je uspostava sustava za fiskaliziranje računa koji se izdaju u gospodarstvu (B2B) uz implementaciju sustava bezgotovinskog plaćanja putem e-Računa s integriranom e-arhivom te aktivnim, jedinstvenim i naprednim online knjigovodstvom u sustavu PDV-a kako bi se osigurao cijeli niz koristi za sve dionike i poslovne subjekte:
Porezna uprava prezentirala je (25. lipnja 2024.) planirane izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom i Općeg poreznog zakona. Uz prilagodbe postojećih odredbi o uvođenju obvezne razmjene eRačuna najvažnije promjene odnose se na:
Predstavljen je nacrt Zakona o izdavanju i fiskalizaciji elektroničkog računa u poslovanju poreznih obveznika – plan donošenja – I kvartal 2025. – kojim će se propisati obveza digitalizacije dijela poslovanja u vidu razmjene i fiskalizacije eRačuna kao i pojmove koji su ključni u tom procesu.
Dodatno su istaknute teme vezane uz definiciju izdavatelja i primatelja računa, dostupnost podataka o naplati, izvještajnom sustavu i nomenklaturi odnosno potrebi za šifriranjem isporučenih dobara roba i usluga. Planirano je kombinirano šifriranje pomoću CPA, CPV ili KN nomenklature sukladno potrebama, mogućnostima i željama samih poreznih obveznika. Porezna uprava nastoji u najvećoj mogućoj mjeri izaći u susret poreznim obveznicima i olakšati im uvođenje novih standarda. Zbog toga je i prije objave nacrta propisa na eSavjetovanju ostavljena dodatna mogućnost prilagodbe prema zahtjevima poslovne zajednice.
Uvođenjem novog modela razmjene podataka ne samo da se pojednostavljuju administrativni procesi, već se povećava efikasnost i transparentnost poslovanja, što je korak naprijed prema modernizaciji hrvatskog gospodarstva.
Projektni tim Porezne uprave i APIS IT-a – nosioci
U raspravi nakon prezentacije otvorena su pitanja o razini dostupnosti servisa primatelja elektroničkih računa, mogućnostima odbijanja eRačuna, mehanizmima zaštite sigurnosti sustava i upravljanja certifikatima
1. Prodavač priprema fakturu
Ovaj korak se odnosi na prikupljanje podataka kao što su radni sati, popis artikala, korištenje usluga itd. potrebnih za izdavanje računa. Taj se postupak događa prije nego što se sama faktura izradi i na njega ne utječe oblik fakture.
2. Prodavač izdaje račun
Faktura se kreira u prodajnom sustavu prodavača i izvozi u odgovarajući format, PDF, HTML, te obvezni strukturirani XML.
Izvor uštede: Troškovi papira i tiskanja te rukovanje poštom.
3. Prodavač šalje fakturu
Izrađeni račun šalje se kupcu odgovarajućim postupkom, tj. putem platformi za slanje poruka.
Izvor uštede: U većini slučajeva dolazi do uštede u poštanskim troškovima. Oni su zamijenjeni troškovima elektroničkog prijenosa, koji su znatno niži.
4. Kupac dobiva račun
Kada kupac primi fakturu, treba je ispravno identificirati kao fakturu i dodijeliti ispravnom internom procesu.
Izvor uštede: Ručno rukovanje zamijenjeno je polu ili potpuno automatiziranim sustavom.
5. Kupac odobrava fakturu
Faktura se pregledava kako bi se provjerilo odgovara li količinama i cijenama naručenim i primljenim. I
Izvor uštede: Proces pregleda sastoji se od usporedbe fakture s postojećim informacijama, kao što su narudžbe, ili za primjenu pravila odlučivanja.
6. Kupac knjiži fakturu
Kupac unosi potrebne podatke s računa u svoje računovodstvene sustave i dodjeljuje odgovarajuće računovodstvene ključeve.
Izvor ušteda: Strukturirani eRačuni omogućuju automatizirani unos podataka i automatsku dodjelu knjigovodstvenih ključeva putem referenci ili pravila.
7. Kupac zakazuje plaćanje
Plaćanje po fakturi zakazuje se ili prema ugovorenim uvjetima ili na temelju uputa za plaćanje na fakturi.
Izvor uštede: Kada se valuta plaćanja temelji na sadržaju računa, za razliku od ugovornih uvjeta, strukturirani eRačun omogućuje automatski unos relevantnih informacija.
8. Kupac arhivira račun
Faktura se pohranjuje za kasnije preuzimanje.
Izvor uštede: I vizualni digitalni računi i strukturirani eRačuni značajno smanjuju troškove arhiviranja kroz smanjene troškove rukovanja i skladištenja.
Prednosti uvođenja eRačuna za izdavatelje računa:
Prednosti uvođenja eRačuna za primatelje računa:
1. FINANCIJSKA AGENCIJA (FINA) – slanje i zaprimanje e-računa
2. HRVATSKA POŠTA (HP) – slanje i zaprimanje e-računa
3. Hrvatski telekom (HT) – slanje i zaprimanje e-računa
4. mSTART d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
5. ELEKTRONIČKI RAČUNI d.o.o. (Moj eRačun) – slanje i zaprimanje e-računa
6. Megatrend Redok d.o.o. (OMNIZON) – slanje i zaprimanje e-računa
7. Hitra produkcija dokumenata d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
8. EDITEL ADRIA d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
9. POS d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
10. OptimIT d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
11. DB informatika d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
12. PONDI d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
13. IE Računi d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
14. C LAB d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
15. Lumen Spei d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
16. ZLATNI RAČUN d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
Pitanje: Od samog početka firma je registrirana na FINA za e-račune, međutim eRačuni poslani preko drugih posrednika nisu stizali u pretinac FINA-e, nego smo dobivali mail sa poveznicom na pdf i xml.
Samo na izričit zahtjev, npr. poslan na mojEračun, omogućili su da dokumenti stižu u FINA pretinac.
Odgovor: Fina ne može ulaziti u način funkcioniranja servisa drugog informacijskog posrednika. Prema Zakonu o računovodstvu, računi se moraju čuvati na rok od 11 godina plus tekuća godina. Fina, kao operativni voditelj centralne platforme čuva sve račune koji su prošli kroz centralnu platformu, međutim vlasnik tih računa je Ministarstvo gospodarstva kao tijelo nadležno za provođenje Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. Izdavatelj računa je obvezan čuvati svoje račune te u slučaju poreznog nadzora, izdavatelj je obvezan predočiti e-račune.
Računi razmijenjeni putem komercijalnih servisa informacijskih posrednika se čuvaju sukladno internim procedurama svakog posrednika s obzirom da u B2B segmentu još nema zakonskog okvira za razmjenu e-računa u B2B segmentu.
Informacijski posrednici mogu svojim korisnicima pružiti uslugu arhive računa, što je komercijalna usluga.
Pitanje: Zar je potrebno svakom komercijalnom servisu slati poseban zahtjev da ispravu šalju na naš pretinac u FINI?
Odgovor: Finini korisnici razmjenjuju e-račune isključivo kroz sustav.
Finin komercijalni servis ima funkcionalnost slanja računa na mail korisnika – u slučaju korištenja ove funkcionalnosti korisnik sam unosi mail korisnika na koji se šalje račun i brine o tome da je primatelj računa dao svoju suglasnost za zaprimanje e-računa.
Finin komercijalni servis e-Račun je povezan sa centralnom platformom (za razmjenu e-računa u javnoj nabavi sa obveznicima javne nabave) i sa servisima ostalih informacijskih posrednika. Svi računi i sa ostalim posrednicima se razmjenjuju kroz sustav.
Svi korisnici Fininog servisa su javno objavljeni u Javnom registru https://digitalneusluge.fina.
Što se tiče razmjene računa sa servisom Moj e-Račun, korisnici servisa moraju incirati zahtjev prema podrški Moj e-Računa kako bi oni na svojoj strani omogućili razmjenu sa Fininim korisnicima.
Navedeno je izvan domene i utjecaja Fine i isključivo je na strani servisa Moj e-Račun.
Pitanje: Može li FINA kao pružatelj usluge „primorati“ njih da sada dostave sve dokumente retroaktivno, s obzirom da dio dokumenata nije sačuvan u xml obliku na lokalnim računalima i riskiramo potencijalnu kaznu ili moramo pristati na iznudu od strane elektroničkih računa za otkup arhive?
Odgovor: Fina nema utjecaj na postupke pojedinih informacijskih posrednika i navedeno je predmet komercijalnog ugovora korisnika i određenog informacijskog posrednika.
Digitalizacija, Fisklaizacija 2.0 i eRGFI
U petak, 07.02.025. godine, sa početkom u 14:00 sati, održat ćemo prvi susret sa predstavnicima Financijske agencije u kojemu ćemo dobiti prve informacije o pripremi za potpunu digitalizaciju od 01.01.2026. godine.
Susretu je moguće pristupiti na redovnoj Zoom poveznici i namijenjen je samo članovima Kluba RIF RI.